Pravni fakultet Travnik, International University of Travnik , Travnik , Bosnia and Herzegovina
Ovdje ćemo pokušati razjasniti pojmove De facto i De jure i kako se ove kategorije primjenjuju u praksi pri ostvarivanju prava žrtava nasilja na naknadu nematerijalne štete u Bosni i Hercegovini. Također, objasnit ćemo razliku između materijalne i nematerijalne naknade za štetu, prava žrtava nasilja, kao i put i način za
ostvarivanje ovog prava. Naime, pojmovi de facto i de jure odnose se na različite pravne aspekte u ostvarivanju prava žrtava nasilja na naknadu nematerijalne štete. De facto naknada označava stvarnu situaciju i dostupne mogućnosti koje žrtve nasilja imaju u praksi. De jure naknada se odnosi na zakonske okvire i prava koja su formalno garantovana zakonom. Iako su de jure prava često jasno definisana, u
praksi žrtve nasilja nailaze na probleme da ih ostvare zbog različitih de facto prepreka. Naknada nematerijalne štete žrtava nasilja predstavlja kompenzaciju za pretrpljene psihičke i fizičke bolove, strah, povredu časti, ugleda ili dostojanstva, kao i za duševne patnje izazvane traumom. Ako je osoba pretrpjela gubitak, povredu ili štetu zbog izvršenog krivičnog djela, ima pravo na naknadu štete koja može biti
materijalna i nematerijalna. Materijalna šteta uglavnom se odnosi na gubitak imovine dok nematerijalna šteta podrazumijeva fizičku bol uzrokovanu izvršenjem krivičnog djela. Imovinski zahtjev žrtva može podnijeti tužiocu tokom istrage, ili sudu tokom suđenja a isti se može podnijeti usmeno ili u pisanom obliku. Bitno je da se žrtva izjasni o visini svog imovinskopravnog zahtjeva.
De facto, de jure, materijalna i nematerijalna šteta, naknada štete, imovinskopravni zahtjev
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.
